Pitanje integriteta i povjerenja građana u pravosudne institucije Unsko-sanskog kantona, ali i cijele Bosne i Hercegovine, ponovo je došlo u fokus nakon što je renomirani bosanskohercegovački medij „Oslobođenje“ objavio šokantan tekst pod naslovom: „Sudija prijavio korupciju i ostao bez posla: Za Oslobođenje otkriva kome je zasmetao“. U centru pažnje nalazi se sudija Općinskog suda u Velikoj Kladuši Ekrem Šarić, čije ime se već godinama dovodi u vezu s različitim pravosudnim aferama, uključujući i aferu krađe novca iz sefa Kantonalnog tužilaštva USK.
Na osnovu javno dostupnih i neprovjerenih podataka, uključujući nezvanične informacije Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV BiH), odluke Ustavnog suda BiH i objave u internet portalima u BiH, potvrđeno je da je protiv sudije Ekrema Šarića u proteklim godinama vođeno više disciplinskih postupaka. Prema informacijama pojedinih internet portala iz BiH, Šarić je bio predmet sankcija zbog kršenja službenih dužnosti i povrede etičkih normi koje se očekuju od nosilaca pravosudnih funkcija.
Osim toga, u nekoliko službenih dokumenata, uključujući i odluke Ustavnog suda BiH, potvrđeno je da je Šarić podnosio žalbe koje su uglavnom odbijane ili proglašavane neprihvatljivim. Ipak, unatoč formalnim sankcijama, ključni dokumenti o detaljima disciplinskih postupaka, kao i njegovoj krivičnoj prijavi protiv Fadile Amidžić (bivša Glavna kantinalna tužiteljice USK) u vezi sa slučajem krađe novca iz sefa Kantonalnog tužilaštva USK, još uvijek nisu u potpunosti dostupni javnosti.
Posebno je važno naglasiti da je istraga o ovoj krađi u nadležnosti Tužilaštva Kantona Sarajevo, koje je pokrenulo istražnje radnje na otkrivanju svih detalja i odgovornih lica. Međutim, do danas ni ti izvještaji i zaključci ili naredbe Tužilaštva Kantona Sarajevo nisu javno objavljeni, što dodatno baca sjenu na transparentnost i objektivnost cijelog procesa.
Ne postoje zvanične i konkretne informacije o krađi dokaza iz sefa tužilaštva u EU. Međutim, poznat je slučaj iz 2023. godine u kojem su nestali osobni dosjei visokih službenika Europola, uključujući izvršnu direktoricu Catherine De Bolle. Ti su dokumenti sadržavali osjetljive informacije i nestali su iz zaštićenog prostora u sjedištu Europola u Haagu. Neki su se kasnije pojavili kada ih je građanin pronašao i predao lokalnoj policiji. Iako nije riječ o klasičnoj krađi dokaza, ovaj incident ukazuje na ozbiljan sigurnosni propust unutar institucije koja se bavi provedbom zakona u EU.
Za sada nema javnih izvještaja o krađi dokaza iz sefova tužilaštava u EU. Sigurnost i integritet dokaza regulirani su strogim pravilnicima, a europske institucije poput Eurojusta i Europske javne tužiteljice (EPPO) ulažu značajne napore u zaštitu elektroničkih i terijalnih dokaza i sprječavanje njihovog neovlaštenog pristupa. (https://eucrim.eu/articles/electronic-evidence-collection-in-eppo-cases/?utm_source=chatgpt.com )
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, Zakonu o slobodi pristupa informacijama BiH i međunarodnim pravnim standardima, VSTV BiH je dužno proaktivno objavljivati sve informacije od javnog interesa, a posebno one koje se odnose na nosioce pravosudnih funkcija i disciplinske postupke protiv njih.
Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija BiH jasno nalaže da sve pravosnažne disciplinske odluke moraju biti objavljene na web stranici VSTV-a, uz potpuni prikaz činjeničnog stanja, opis povreda, izrečene mjere i obrazloženje.
Osim toga, Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH propisuje tzv. „test javnog interesa“, prema kojem i u slučajevima kada postoji zakonski osnov za ograničenje pristupa, nadležni organ mora procijeniti da li je javni interes za objavu informacija jači od razloga za uskraćivanje pristupa.
U ovom slučaju, nema sumnje da javni interes drastično prevazilazi svaki pokušaj prikrivanja podataka, s obzirom na ozbiljnost optužbi i narušeno povjerenje javnosti.
Vijeće Evrope i Grupa država protiv korupcije više puta su upozoravali BiH na nedostatak transparentnosti u radu pravosudnih institucija, posebno u procesuiranju sudija i tužilaca u slučajevima korupcije i profesionalnih prekršaja.
Savjetodavno vijeće evropskih sudija i Savjetodavno vijeće evropskih tužilaca kroz svoje preporuke pozivaju na maksimalnu javnost i transparentnost u svim postupcima koji se tiču povjerenja građana u pravosuđe.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD PRILOGA
Ako Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH želi sačuvati ostatke digniteta pravosuđa u Unsko-sanskom kantonu, hitno mora objaviti sljedeće:
- Sve pravosnažne disciplinske odluke protiv sudije Ekrema Šarića, uključujući potpuna obrazloženja, dokaze, zapisnike sa sjednica i razloge za razrješenje ili eventualno vraćanje na dužnost.
- Kompletan dosije o aferi krađe novca iz sefa Kantonalnog tužilaštva USK, uključujući interne istrage, izvještaje inspekcija, odluke o disciplinskoj odgovornosti ili izostanku iste, kao i informacije o tome ko je i zašto bio odgovoran za zataškavanje tog slučaja.
- Javnu objavu izvještaja i zaključaka Tužilaštva Kantona Sarajevo vezano za istragu krađe novca iz Kantonalnog tužilaštva USK, kako bi se građanima omogućilo da u potpunosti sagledaju tok i rezultate istrage.
- Sve odluke Ustavnog suda BiH u kojima se Ekrem Šarić spominje, a koje se odnose na pravosudne statuse, disciplinske sankcije i eventualne apelacije.
- Imena svih članova VSTV-a koji su odlučivali u predmetima vezanim za Šarića i ovu aferu, radi transparentnosti odlučivanja i javne kontrole.
Važno je napomenuti da praksa javne objave i transparentnosti disciplinskih postupaka u pravosuđu nije nepoznata ni u Evropskoj uniji. Primjeri iz zemalja EU jasno pokazuju da je otvorenost prema javnosti ključna za očuvanje integriteta pravosudnih sistema.
1. Slučaj sudije Máriusa Tótha u Mađarskoj
Sudija Márius Tóth, član mađarskog sudskog sistema, bio je predmet disciplinskog postupka zbog javnih kritika na račun pravosudnih reformi koje je provodila mađarska vlada. Disciplinski postupak i njegovi detalji su javno objavljeni, što je izazvalo široku debatu o nezavisnosti sudstva u Mađarskoj i važnosti zaštite prava sudaca da izraze mišljenje.
(Više informacija: European Network of Councils for the Judiciary)
2. Slučaj sudije Antonia Cruz u Španjolskoj
Sudija Antonio Cruz suočio se s disciplinskim mjerama zbog navodnog neprimjerenog ponašanja tokom suđenja u visoko profiliranom slučaju korupcije. Odluke o disciplinskom postupku i njihovi detalji objavljeni su na web stranici Španskog sudskog vijeća, čime je javnost imala uvid u tijek postupka i razloge za sankcije.
(Više: Consejo General del Poder Judicial)
3. Slučaj sudije Jana Nováka u Češkoj
Sudija Jan Novák bio je predmet javnog disciplinskog postupka zbog optužbi za zloupotrebu položaja i neprofesionalno ponašanje. Detalji postupka i konačna odluka objavljeni su na službenoj stranici Češkog sudskog vijeća, što je omogućilo transparentnost i podizanje povjerenja javnosti.
(Više: Czech Judicial Council)
4. Slučaj sudije Anne Smith u Irskoj
Sudija Anne Smith pokrenuta je disciplinska istraga zbog navodnog sukoba interesa u predmetu koji je vodila. Informacije o istrazi i eventualnoj sankciji objavljene su na službenim stranicama irskog pravosudnog tijela, čime se omogućilo praćenje procesa od strane medija i građana.
(Više: Judicial Council of Ireland)
5. Slučaj sudije Fransa De Wita u Belgiji
Sudija Frans De Wit bio je predmet disciplinskog postupka zbog kašnjenja u donošenju presuda. Podaci o disciplinskom postupku i njegovim rezultatima dostupni su javno preko Belgijskog pravosudnog sistema, što pokazuje kako se održava odgovornost i efikasnost sudaca.
(Više: Belgian Judiciary)
Šutnja više nije opcija.
Pravosudni sistem u Unsko-sanskom kantonu već godinama prolazi kroz ozbiljnu krizu povjerenja. Sakrivanje informacija o sudiji Ekremu Šariću i aferi krađe novca iz Kantonalnog tužilaštva USK samo produbljuje pravosudnu i institucionalnu krizu.
Građani USK i cijele BiH zaslužuju istinu. VSTV BiH mora birati između dalje institucionalne kompromitacije ili potpune transparentnosti.
---- odraz.info Hosted in Free Speech Web Hosting in Switzerland - Freedom of Speech Safe Harbor ----
